Upis građevina u katastar i zemljišnu knjigu (gruntovnicu)

Upis građevine u katastar i zemljišnu knjigu je postupak kojim se građevine evidentiraju u katastru i zemljišnoj knjizi.

Zakonska je obveza upisati svaku nekretninu u katastar i zemljišnu knjigu, kao i svaku novonastalu promjenu na njoj prijaviti.

Nositelji prava na nekretninama dužni su u roku od 30 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnome područnom uredu za katastar, svaku promjenu na nekretninama koja utječe na podatke upisane u katastar nekretnina.

Osim zakonske obveze upisa objekta u katastar i zemljišnu knjigu, objekt je potrebno evidentirati zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, kupoprodaje, legalizacije objekta, hipoteke pri dobivanju kredita, prijave prebivališta/boravka i dr.

Da bi se objekt evidentirao u katastru i zemljišnoj knjizi, geodetski stručnjak mora izraditi geodetski elaborat za evidentiranje podataka o građevinama. Geodetskim elaboratom se na česticu zemlje ucrtava postojeći objekt na toj čestici izgrađen te time čestica prelazi iz čestice zemlje u česticu zgrade zajedno sa pripadajućom joj površinom.

 

Postupak upisa građevine

Nakon što se predmetna parcela s pripadajućim objektom snimi, dobiveni podaci se kompjuterski obrađuju u CAD programima. Prilikom formiranja geodetskog elaborata iskazuje se površine pod objektom i dvorištem. Izrađeni elaborat se predaje na pregled i ovjeru u katastar. Nakon pregleda, katastar ovjerava geodetski elaborat i provodi promjene u katastarskom planu i operatu – evidentira novonastalo stanje.

Prijavne listove za zemljišnu knjigu, koji su sastavni dio geodetskog elaborata, Ured za katastar po protokolu šalje na grunotvnicu (zemljišnu knjigu). Prijavnim listovima se evidentiraju promjene na predmetnim parcelama u zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda te se stanje na katastru usklađuje sa stanjem na zemljišniku. Geodetskim elaboratom upisa objekta vlasničko stanje se ne mijenja.

 

Za izradu geodetskog elaborata za evidentiranje podataka o zgradama potrebni su slijedeći dokumenti:

  • kopija katastarskog plana
  • izvadak iz zemljišne knjige – vlasnički list
  • posjedovni list
  • dokaz o legalnosti objekta

 

Ovisno o vremenu građenja objekta, postoji više načina na koji se dokazuje legalnost:

  • objekti izgrađeni do 15. veljače 1968. godine – smatraju se izgrađenima na temelju pravomoćne građevinske dozvole. Potrebno je pribaviti dokaz da su objekti tada građeni. Katastra izdaje uvjerenje o starosti građevine što se smatra dokazom da je neki objekt izgrađen do 15. veljače 1968. godine. Ako katastar ne raspolaže potrebnim podacima, uvjerenje o vremenu građenja građevine može izdati nadležno upravno tijelo na temelju geodetskog snimka stvarnog stanja objekta i kopije katastarskog plana s ucrtanim objektom što se prilaže zahtjevu. Za ove objekte se ne izdaje uporabna dozvola.
  • objekti izgrađeni temeljem građevinske dozvole izdane do 19. lipnja 1991. godine – za upis u katastar je potrebna pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije. Za ove objekte se ne izdaje uporabna dozvola.
  • objekti izgrađeni temeljem građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do 1.listopada 2007. godine – nadležno upravno tijelo izdaje uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene.
  • za objekte izgrađene nakon donošenja novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji se primjenjuje od 1. listopada 2007. godine, potrebna je uporabna dozvola (za objekte za koje se izdaje građevinska dozvola), ili završni izvještaj nadzornog inženjera o izvedbi zgrade (za objekte za koje se izdaje rješenje o uvjetima građenja-zgrade do 400 m2 i poljoprivredne zgrade do 600 m2).

 

Napomena: Potrebni dokumenti ne smiju biti stariji od 6 mjeseci.

 

Parcelacija zemljišta

Parcelacija zemljišta je postupak kojim se vrši promjena oblika i površine parcele u katastru i zemljišnoj knjizi. Uglavnom se jedna katastarska dijeli na više njih ili se više čestica spaja u jednu.

Parcelacijski elaborat je dokument izrađen i ovjeren od strane ovlaštenog geodeta čija je svrha provođenje promjena na zemljištu (parcelacije ili spajanja) u katastru, odnosno zemljišnoj knjizi. Parcelacija je postupak osnivanja novih katastarskih čestica spajanjem ili diobom postojećih. Može se raditi na građevinskom i poljoprivrednom zemljištu.

 

Parcelacijski elaborat može biti izrađen u svrhu:

  • diobe ili spajanja katastarskih čestica i
  • provedbe dokumenta ili akata prostornog uređenja.

 

Parcelacijski elaborat se izrađuje samo na temelju dokumenata ili akata prostornog uređenja. Parcelacijski elaborat provedbe dokumenta ili akata prostornog uređenja može biti:

  • parcelacijski elaborat za provedbu detaljnog plana uređenja
  • parcelacijski elaborat za provedbu urbane komasacije
  • parcelacijski elaborat po lokacijskoj dozvoli
  • parcelacijski elaborat po rješenju o uvjetima građenja
  • parcelacijski elaborat po rješenju o utvrđivanju građevne čestice.

Parcelacijski elaborat provedbe dokumenta ili akata prostornog uređenja obvezno sadržava potvrdu tijela nadležnog za prostorno uređenje o njegovoj usklađenosti s dokumentima odnosno aktima prostornog uređenja.

 

Čemu služi parcelacijski elaborat?

Parcelacijski elaborat služi za formiranje jedne ili više čestica u svrhu:

  • kupnje ili prodaje nekretnina
  • ostavinske diobe
  • dobivanja hipotekarnog kredita
  • diobe obiteljske imovine
  • rješavanja imovinsko-pravnih odnosa
  • formiranja građevnih čestica ili čestica služnih njima (prilazni putevi)
  • okrupnjavanja čestica

 

Prije predaje parcelacijskog elaborata u katastar potrebno ishodovati slijedeće dokumente:

  • kopiju katastarskog plana
  • vlasnički list
  • posjedovni list
  • potvrdu o namjeni zemljišta i suglasnost Agencije za čestice koje nisu građevne (poljoprivredno zemljište)
  • dozvolu za formiranje čestice za građevinsko zemljište

 

Napomena: Potrebni dokumenti ne smiju biti stariji od 6 mjeseci.

 

Kako izgleda postupak parcelacije?

Geodetski stručnjak izlazi na teren te snima predmetnu parcelu. Nakon što se predmetna čestica ili čestice snime dobiveni podaci se kompjuterski obrađuju, iscrtavaju te se izrađuje parcelacijski elaborat.

Ako se radi o poljoprivrednom zemljištu, elaboratu je potrebno priložiti suglasnost na diobu čestica, koju izdaje Agencija za poljoprivredno zemlište (Ministarstvo). Ako se radi o građevinskom zemljištu, elaborat se šalje na suglasnost gradskom uredu za prostorno planiranje i urbanizam. Potom se parcelacijski elaborat predaje u nadležni katastarski ured na pregled i ovjeru.

Nakon pregleda i provedbe predmeta u katastru, novonastalo stanje se evidentira u katastarskom planu i operatu. Prijavne listove za zemljišnik, koji su sastavni dio parcelacijskog elaborata, katastar po protokolu šalje na zemljišnik. Njime se evidentiraju promjene na predmetnim parcelama u zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda te se stanje na katastru usklađuje sa stanjem na zemljišniku. Parcelacijskim elaboratom se u pravilu vlasničko stanje ne mijenja. Mijenjanje vlasničkog stanja moguće je prilaganjem ispravnih kupoprodajnih ugovora parcelacijskom elaboratu.

 

Usklađenje katastra i gruntovnice

Neusklađenost podataka u katastru i zemljišnoj knjizi vrlo je česta pojava i u načelu bi svaki nositelj prava na nekretnini trebao uskladiti podatke u te dvije evidencije, tj. imati "čiste papire". Samo uredni papiri u katastru i zemljišnim knjigama su "čisti papiri" i jamče vlasništvo!

Usklađenost podataka u katastru i zemljišnoj knjizi nužna je kod kupoprodaje nekretnina, dobivanja hipotekarnog kredita banaka, gradnje, etažiranja. Usklađenje podataka katastra i zemljišne knjige (gruntovnice) je postupak u kojemu se usklađuju podaci o nekretnini upisani u katastru i zemljišnoj knjizi. Neusklađenost podataka se očituje u vidu neslaganja broja čestice, upisane površine,izgrađenosti, neusklađenosti vlasnika, tj. posjednika, podacima o osobama i dr.

Također, moguće je da čestica postoji u katastru, ali ne i u zemljišnoj knjizi, i obrnuto.

Česta je pojava neusklađenosti podataka katastra i zemljišne knjige i sa stvarnim stanjem na terenu.

Prilikom kupoprodaje nekretnina mjerodavni su podaci u zemljišnim knjigama, što je vidljivo i iz izvadka katastra u kojem stoji napomena da podaci ne služe kao dokaz vlasništva. Stoga je najvažnije da prodavatelj nekretnine bude upisan u zemljišne knjige jer će se jedino u tom slučaju moći zaključiti valjani kupoprodajni ugovor i steći pravo vlasništva.

Kako biste saznali jesu li podaci o čestici usklađeni, potrebno je napraviti identifikaciju. Podatak o indentifikaciji izdaje nadležni ured za katastar.

Ako se podaci katastra i zemljišne knjige (gruntovnice) razlikuju, tj. nisu usklađeni, potrebno je angažirati ovlaštenog geodetskog stručnjaka kako bi izradio geodetski elaborat usklađenja.

 

Identifikacija katastarskih čestica

Postupkom identfiikacije strankama se omogućava pronalaženje katastarske čestice na terenu (pri, recimo, nasljeđivanju ili kupoprodaji).

Identifikacija nekretnina se uglavnom traži u područjima izvan gradova i naselja, gdje se nalaze naslijeđena zemljišta, godinama zaboravljena, no ne zbog toga i manje važna. Od vlasnika nekretnine očekuje se, a i u njegovom je interesu, da zna gdje se nalaze njegove nekretnine.

O POSLOVANJU


  • EXPERT d.o.o.
  • MB: 030048367
  • OIB: 89249500835
  • IBAN ERSTE: HR70 2402 0061 1006 2944 4
  • IBAN PBZ: HR84 2340 0091 1106 63364
  •  
  • RADNO VRIJEME: 7:30 - 15:30 h

KONTAKT I LOKACIJE


  • URED NAŠICE
  • Trg dr. Franje Tuđmana 15 / I /1,
  • 31 500 Našice
  • Tel: 031 / 638 - 270
  • Fax: 031 / 638 - 275
  • E-mail: angelina@expert-doo.hr
  • E-mail: gorana@expert-doo.hr
  • URED DONJI MIHOLJAC
  • Trg A.Starčevića 4,
  • 31 540 Donji Miholjac
  • Tel: 031 / 361 - 080
  • Fax: 031 / 361 - 080
  • E-mail: info@expert-doo.hr
EXPERT d.o.o. © 2015